Što je mindfulness?

Mindfulness je proces u kojem se namjerno fokusiramo na iskustva koja se događaju u sadašnjem trenutku, te smireno i bez osuđivanja prihvaćamo svoje osjećaje, misli i tjelesne senzacije.

Mindfulnessom razvijamo umne sposobnosti i karakterne osobine, čije su glavne vrline: pozorna prisutnost, otvorenost, opuštenost i tolerancija – prvenstveno prema sebi i svojim iskustvima, pa onda i prema okolini i svijetu.

Ono što treniramo – jača i raste

Kao što mišići rastu i jačaju od dizanja utega, tako i razum jača od onoga čime ga hranimo. Ako većinu svog života provodimo u analiziranju prošlosti ili brigama oko budućnosti, velika je vjerojatnost da i doslovno propuštamo život. Harvardsko istraživanje iz 2010. govori o tome da ljudi u prosjeku provode 47% vremena jalovo razmišljajući o nečem drugom, umjesto o onome što im se dešava u trenutnoj stvarnosti. Skoro pola svog budnog vremena provodimo na auto pilotu, u prošlosti ili budućnosti, zaista propuštajući svjesno živjeti ovaj trenutak sada i ovdje.

Stani i pomiriši ruže. Udahni, pa nastavi dalje

Mindfulnessom jačamo sposobnost pomne prisutnosti i pažnje, kroz paletu jednostavnih i svugdje primjenjivih vježbi ili ciljanih meditacija. Razvijamo vlastiti um i urođenu sposobnost doživljavanja iskustava s vlastitim tijelom, senzacijama, mislima, emocijama i svijetu koji nas okružuje.

Jednostavno:  mindfulness je metoda kojom otkrivamo i upoznajemo sebe, te načine na koje tijelo i um reagiraju. Time razotkrivamo i dobre navike i loše programe koji skriveno upravljaju našim životom i često izazivaju patnju. U isto vrijeme učimo mijenjati navike i obrasce koji izazivaju nezadovoljstvo –  kroz kultivaciju prihvaćanja bez osude, izbjegavanja ili pretjeranog vezivanja za svaku pojavu i događaj. Tako jačamo otvoren i pribran način razmišljanja i razum koji svjesno i namjerno prosuđuje mudrije, opuštenije i bez stresa, te jednako tako pristupa ljudima i svijetu.

Dobrobiti mindfulnessa

  • Opuštanje i relaksacija
  • Smanjenje stresa
  • Povećanje koncentracije i fokusa
  • Povećanje produktivnosti
  • Razvoj emotivne stabilnosti
  • Razvoj razumijevanja i suosjećanja (prema sebi i okolini)
  • Razumijevanje stanja unutar našeg tijela i uma
  • Zdrav odnos prema trenutnoj situaciji, kakva god da jest
  • Pomoć kod nesanice
  • Umanjenje anksioznosti
  • Olakšanje stanja depresije
  • Pomoć kod kroničnih boli
  • Nošenje s gubitkom
  • Pomoć u prehrani i fazama mršavljenja
  • Pomoć kod odvikavanja od pušenja i sl. ovisnosti

Primjena mindfulnessa

Mindfulness kao metoda, disciplina i stanje uma preuzet je originalno iz budističke filozofije i prakse kultiviranja uma kroz vježbanje pomne pozornosti. No, od 70-tih godina pojam mindfulnessa se sve češće koristi i na zapadu, u sve većem broju znanstvenih radova koji se bave psihologijom, pedagogijom, sociologijom itd… u kojima znanstvenici ovih disciplina opetovano potvrđuju dobrobiti u primjeni i prakticiranju vježbi i meditacija koje razvijaju dobrohotnu pozornost.

4 osnovne kognitivne prakse mindfulnessa

  1. Percepcija
  2. Prihvaćanje
  3. Prisebnost
  4. Otpuštanje

Gdje se koristi mindfulness

MBSR (mindfulness based stress reduction)
MBCT (mindfulness based cognitive therapy)

Mindfulness dokazano smanjuje razinu stresa i patnje koju izaziva briga. Pomaže u stanjima anksioznosti i depresije, borbe sa nesanicom, poremećajima prehrane i rješavanju od ovisnosti.

Osobni razvoj
Osnovna premisa mindfulnessa je kultiviranje svijesti i otvorenosti prema životu u sadašnjosti, prema boljem razumijevanju sebe i svijeta oko nas na nekritičan i ljubazan način. Usvajanjem ovih vještina razvija se sposobnost zdravog odnosa prema izazovima, umanjuju strahovi i nesigurnosti, te povećava osjećaj i spoznaja vlastite vrijednosti.

Mindfulness u školama
Zbog iznimno učinkovitih rezultata, mindfulness se sve češće koristi u školama kao metoda opuštanja, pomoć  kod anksioznosti i nošenja sa stresom (i kod učenika i profesora), te kao izvrstan alat za povećanje koncentracije, fokusa i produktivnosti

Mindfulness u kliničkoj psihologiji
Sve veći broj psihijatara i psihologa potiče i koristi mindfulness u radu sa svojim pacijentima, kroz metode opuštanja i relaksacije, sve do konkretnih i konciznih tehnika u borbi protiv trauma i mentalnih poremećaja.

Mindfulness u kaznenom sustavu (zatvori)
Neke od prvih kliničkih studija mindfulnessa korištene su upravo u zatvorima, s ciljem povećanja tolerancije, razvoja empatije, smanjenja razine stresa i ljutnje i povećanja generalne razine optimizma i opuštenosti.

Mindfulness u poslovnom okruženju
Sve veći broj progresivnih i modernih kompanija koristi blagodati mindfulnessa za svoje zaposlenike – kroz tehnike opuštanja, povećanje fokusa, razvijanje prisutnosti, pobvećanje produktivnosti, bolje suradnje i generalno pozitivnijeg radnog okruženja. Mindfulsness u rješavanju konflikata, komunikaciji i poslovnom pregovaranju osobito je važan kompanijama čija ekonomija ovisi o pregovaranju i razumijevanju sugvornika.

Mindfulness u grupama podrške
Bivši ovisnici, tematska udruženja i slične grupe podrške sve više koriste blagodati mindfulnessa u općem radu i dodatnoj edukaciji svojih članova –  s ciljem opuštanja, efektivne borbe protiv stresa i općeg poboljšanja kvalitete života svojih članova i zajednice

Mindfulness u  znanstvenim profesijama
Sve veći broj stručnjaka  koristi blagodati mindfulnessa kroz edukacije o vlastitom rastu i razvoju, te o primjenama mindfulnessa u svom radu. Pomna pozornost koja se razvija kroz vježbe mindfulnesa, kritična je vještina i temelj dubokog razmišljanja. A vještine prekidanja umnih tenzija i otpuštanja misli, smanjuju stres, umni napori i omogućavaju kavlitetniji odmor.